POLOŽAJ ŽENE U BOSNI I HERCEGOVINI

zenska-diskriminacija

Položaj žene je najprije izražen u oblasti ekonomije i zapošljavanja, jer ukoliko je ekonomska moć presudna, onda kroz nju možemo očekivati i politički angažman i poziciju na vlasti, kao i poštovanje, uvažavanje, jednaka prava, slobodu te napredovanje u svakom pogledu. Da bi to postigle, država treba da stoji iza žena na njihovim projektima uspostavljanja ravnopravnosti.

Stradanja koje su žene doživjele u ratnim sukobima, na prostorima Bosne i Hercegovine, su bila ponižavajuća, u svakom smislu. Pored opasnosti za život, žene su morale brinuti o potrebnim sredstvima za opstanak, te obezbijediti hranu za porodicu, a to je zahtijevalo teške fizičke i psihičke napore.

BITI ŽENA: BLAGOSLOV ILI TERET?

human-rights-women

Od matrijarhata pa do danas, u periodu tzv. demokratije, a zapravo smo još uvijek u tranziciji i oporavljamo se od svih ratnih i poslijeratnih dešavanja, teško žive svi: i penzioneri i mladi, muškarci i žene, zaposleni i nezaposleni, školarci i studenti. Nikome nije lako, ali usudiću se da kažem da su žene u Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri obespravljene. Raskorak između onoga što je garantovano pravnim aktima i onoga što je zapravno prisutno u stvarnosti je značajan i uočljiv na svakom koraku.

Čujete, uglavnom od starijih muškaraca, da je žena „nužno zlo“. Na prvi pogled to bi mogao da kaže samo neuk čovjek, ali sa njim će se, navodno kroz šalu, složiti i pripadnici obrazovanijeg dijela društva, političke vođe ili visoko obrazovani ljudi. Ne svi, ali većina sigurno. Upravo u tome i jeste glavni problem.

Može se reći da je problem u našem mentalitetu. Od davnina se ženskoj djeci savjetovalo da budu poslušne i povučene, da trpe. Za sve što nije u redu, a potiče sa muške strane, nalazilo se opravdanje floskulom „Ma, muška posla!“. I žene sa naših prostora često same sebe stavljaju u podređen položaj u odnosu na muškarce.

The Gender-Neutral Prefix “Mx.” Has Been Added To The Oxford English Dictionary, Because Not Everyone Is A Mr. Or A Ms.

flag

Linguists have long debated prescriptive and descriptive models of language: Does the dictionary describe the words already in use or prescribe how we use them? The gender-neutral prefix “Mx,” which was already in use by some government forms and banks in the U.K. when the Oxford English Dictionary (OED) decided to include it, is a perfect example of the descriptive model.

Završna konferencija Koalicije za ravnopravnost Korak u Prištini

K2

Na završnoj konfrenciji Koaliciji za ravnopravnost Korak u Prištini smo razgovarali sa našim partnerima iz Fonda za humanirtarno pravo Kosovo i Inicijative mladih za ljudska prava Kosovo o rodnoj ravnopravnosti i o pravima LGBT populacije.

[gallery ids="2510,2511,2512,2513"]

Publikacija: Diskurs analize elektronskih i štampanih medija: Odnos prema ženama i LGBT osobama u jeziku medija

1457521_736502966377069_1634523862_n

Centar za političko obrazovanje – CPO iz Novog Sada (u saradnji sa Medija centrom Banata iz Zrenjanina) i GOOSI – Gej organizacija osoba sa invaliditetom iz Beograda, u okviru projekta Koalicije za ravnopravnost KORAK, pratili su izabrana izdanja štampanih medija (određene stranice) i izabrane emisije TV stanica i beležili svako (ne)korišćenje politički korektnog govora. Fokus analize bila je upotreba rodno osetljivog jezika i ponašanje medija u odnosu prema LGBT populaciji.

Korpus za analizu čine medijske objave izabranih medija u periodu od 1. do 18. maja i od 15. do 30. septembra 2014. godine. Cilj projekta je bio da se napravi pregled stanja u medijima i da se rezultatima ove analize ukaže šta je ono što je dobro u njihovom radu, a šta mora da se menja, ali i, po potrebi, sankcioniše od strane nadležnih institucija i državnih organa, poput govora mržnje i sl.

Udruženje Viktorija

viktorija

Cilj projekta je doprinos civilnog društva jačanju društvenog dijaloga na temu diskriminacije ženaiz osetljivih kategorija stanovništva (hronično nezaposlene,starije od 40 godina,Romkinje,OSI, izbeglice,raseljena lica…)prilikom traženja posla u lokalnim zajednicama regiona Šumadije, u opštinama Kragujevac i Batočina,  gde su još uvek jake predrasude o podeli uloga između muškaraca i žena. Diskriminacija na tržištu rada je pojava koja proističe iz predrasuda društva o ulozi polova, starosne dobi, boje kože, vere…Nejednak tretman osoba koje traže posao je društveno neprihvatljiv i ekonomski štetan.

Položaj žene u Srbiji u 2014. – činjenice koje demantuju stavove

ravnopravnost_spolova

Rodna ravnopravnost u Srbiji još nije dostignuta, a žene se i dalje susreću sa brojnim problemima u pokušaju da ostvare svoja garantovana prava – rezultati su serije istraživanja o položaju žena u Srbiji u 2014.godini, koje je sprovelo Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Republike Srbije u okviru Programa za realizaciju Nacionalnog akcionog plana za poboljšanje položaja žena i unapređivanje rodne ravnopravnosti za period od 2010. do 2015. godine.

Na konferenciji na temu „Položaj žena u Srbiji 2014. godine“ održane 25.09.2014. godine u velikoj sali Medija centra, Terazije 3, sa početkom u 10:00 časova, govorili su Laslo Čikoš, državni sekretar, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Torgni Svenungson, savetnik za razvojnu politiku, Ambasada Švedske u Srbiji, Ana Delić, IPSOS Strategic Marketing, Marija Babović, SeConS i Predrag Kurčubić, IPSOS Strategic Marketing.

Konferenciju je otvorio gospodin Laslo Čikoš, državni sekretar iz Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, ističući da je zajedno sa Ambasadom Švedske sprovedeno tri odvojena istraživanja koja se tiču iste oblasti, odnosno položaja žena: istraživanje o položaju samohranih roditelja, istraživanje o položaju žena u biznisu i istraživanje o stavovima građana Srbije o rodnoj ravnopravnosti. On naglašava da je upravo Ministarstvo iniciralo ovo istraživanje jer ne postoje statistički podaci o ovim temama.