Saopštenje: Politička podzastupljenost žena ostaje problem u Crnoj Gori

Kneza Miloša 4, 11000 Beograd, SrbijaTel:(+ 381 11) 33-444-25; 33-44-235E-mail: korak@yucom.org.rs

Podgorica, Beograd, Priština, 7 mart 2014.

POLITIČKA PODZASTUPLJENOST ŽENA OSTAJE PROBLEM U CRNOJ GORI

Koalicija za ravnopravnost KORAK, povodom obilježavanja 8. marta, podsjeća na činjenicu da je položaj žena u crnogorskom društvu još uvijek daleko od deklarativnih opredjeljenja donosilaca odluka o postizanju rodne ravnopravnosti i društva jednakih šansi za oba pola.

Zastupljenost i položaj žena u sferama društva u kojima se odlučuje ostaje na nezadovoljavajućem nivou. Posebno zabrinjava pristup donosilaca odluka koji vrlo sporo i nevoljno donose, i sprovode, odluke kad je u pitanju unaprijeđenje položaja žena i sprovođenje politika ravnopravnosti.

Naime, iako čine većinu stanovništva Crne Gore žene su još uvijek nedovoljno zastupljene na mjestima odlučivanja. Nedavno neizglasavanje izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika, te neprihvatanje amandamna koji su imali za cilj da unaprijede položaj žena u političkom odlučivanju samo su najsvježiji dokaz nespremnosti društva da ravnopravnost, kao princip odnosa među polovima, transponuje iz pravnih normi u stvarnost.

Podsjećamo da je grupa crnogorskih nevladinih organizacija predložila da u novi Zakon o izboru odbornika i poslanika uđe odredba po kojoj bi svako treće mjesto na izbornoj listi pripalo ženi što bi omogućilo da  principom raspodjele mandata po redoslijedu kandidata/kinja sa izborne liste u poslaničke klupe uđe veći broj žena. Prema istoj inicijativi u slučaju prestanka mandata poslaničko mjesto koje je zauzimala predstavnica manje zastupljenog pola zamijeniće se prvom sljedećom kandidatkinjom a ne kandidatom sa izborne liste. Ovaj prijedlog je trebalo da bude dopuna i unaprijeđenje postojećeg zakonskog rješenja iz 2011. kojim je propisana norma da na izbornim listama bude najmanje 30% žena, ali bez preciziranja redosljeda kandidata/kinja, što je partijskim akterima dalo širom prostor za manipulaciju prilikom kreiranja listi i kasnije poslaničkih klubova. Usljed te “nepreciznosti” na prethodnim parlementarnim izborima pojedine partije su imale na svojim listama 30% žena ali je većina kandidatkinja bila pri dnu liste, što je u konačnici dovelo i do toga da danas u Skupštini Crne Gore imamo svega 16% poslanica, što je i najmanje u Evropi. Prijelog nevladinih organizacija su podržali amandmanima Socijalistička narodna partija (SNP), Bošnjačka stranka i Pozitivna Crna Gora, ali je to bilo nedovoljno i isti na zasijedanju Skupštine 18. februara nijesu izglasani, dok je prihvaćen amandman DPS –a da svako četvrto mjesto na izbornoj listi pripadne ženi. Tako je i raniji skromni pomak ka većem učešću žena u odlučivanju poništen.

Struktura Skupštine Crne Gore i drugih predstavničkih organa pokazuju da ustavni princip o ravnopravnosti žena i muškaraca i razvoja politike jednakih mogućnosti, kao i zakonska određenja o rodnoj ravnopravnosti i o rodno balansiranoj zastupljenosti, nijesu ostvareni u odnosu na žene. Nije izgledno da će se ta situacija popraviti ni nakon sljedećih izbora imajući u vidu posljednje promjene Zakona o izboru poslanika i odbornika.

Neusvajanjem amandmana, koje su inicirale NVO, nanosi se ozbiljna štetu stvaranju uslova za snažnije političko učešće žena, a posljedično se ograničava ukupni demokratski proces. Ravnopravno učešće žena u političkom odlučivanju neophodan je preduslov pune demokratizacije društva, boljeg korišćenja svih kapaciteta društva u pravcu postizanja kvaliteta političkih odluka, a sljedstveno tome i ekonomskog razvoja.

Uprkos značajnom napretku u oblasti ravnopravnosti polova i ženskih ljudskih prava, od usvajanja međunarodnih dokumenata, državnih, regionalnih i lokalnih propisa, strateških okvira i planova aktivnosti, kao i aktivnosti organizacija civilnog društva i ženskih grupa, neravnopravnost žena u političkom odlučivanju i danas se nalazi u samom korijenu svih drugih kršenja prava žena i njihovog lošeg ekonomskog statusa, nasilja, ugrožavanja prava žena po osnovu pola, bračnog i porodičnog statusa i materinstva. Politike ravnopravnosti koje bi trebalo da prožimaju cjelokupan sistem ne mogu biti uspješno kreirane i sprovođenje bez učešća žena u odlučivanju o istima.

Koalicija za ravnopravnost KORAK poziva kreatore i donosioce odluka da krajnje odgovorno postupaju u daljem sprovođenju politika ravnopravnosti koje su neophodne uravnoteženom razvoju crnogorskog društva i na koje su se obavezale pristupom brojnim međunarodnim organizacijama i dokumenatima koje su prihvatili na putu integracije u EU.

Koaliciju KORAK čine Komitet pravnika za ljudska prava – YUCOM, Beogradski centar za ljudska prava, Mreža odbora za ljudska prava u Srbiji CHRIS i Gej Strejt Alijansa GSA (iz Srbije); Fond za humanitarno pravo Kosovo i Inicijativa mladih za ljudska prava (iz Kosova); Centar za građansko obrazovanje (CGO) i LGBT Forum progres (iz Crne Gore).

Petar Đukanović, CGO
koordinator programa

Saopštenje

Centar za građansko obrazovanje 

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>