Snežana Jonica, poslanica u Skupštini Crne Gore

jonica

 

Snežana Jonica je poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) u drugom mandatu, članica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu i Odbora za ljudska prava i slobode. Do jula 2013. bila je sekretarka izvršnog odbora SNP-a, a trenutno je članica Glavnog odbora SNP-a i Izvršnog odbora SNP-a. Diplomirana je pravnica, a ranije je bila angažovana u Prekookeanskoj plovidbi u Baru, PP «Marbi», i advokatskoj kancelariji Draboljuba Mirkovića. Zastupala je interese SNP-a i kao predsjednica kluba odbornika u Skupštini opštine Bar.

Da li se kao žena u politici osjećate diskriminisano i da li ste nekada imali drugačiji tretman nego Vaše kolege?

 Da, osjećam se diskriminisano.  Najčešće mi zasmeta drugačiji tretman žena političarki od strane medija.

 

Da li smatrate da su žene dovoljno zastupljene u politici u Crnoj Gori i na koji način se žene mogu više uključiti u politiku?

 

Žene nisu dovoljno zastupljene u politici u Crnoj Gori. Procenat žena u Skupštini Crne Gore je najmanji među svim zemljama nastalim na prostoru bivše SFRJ. U Vladi je, takođe, procenat jako mali. Teza da je Crna Gora tradicionalno društvo mogla je da „prođe“ ranije, ali danas kada imamo 28% žena u makedonskom parlamentu, ili upečatljiv primjer u Vladi Albanije, jasno je da se radi samo o nedostatku političke volje.

Način na koji su bile pozicionirane žene na nekim listama tokom posljednjih parlamentarnih izbora bio je krajnje ponižavajući. Zato osim postojećih kvota mora biti uvažen i predlog SNP da se propiše obaveza da u svaka tri kandidata na listi mora biti najmanje jedna žena, a da ukoliko prestane mandat ženi poslaniku na njeno mjesto dolazi prva sljedeća žena na listi.

Na posljednjim izborima se pokazalo da ima dovoljno žena, jer su sve liste bez problema imale 30% žena. Međutim, njihova mjesta na listama govore da nije bilo političke volje da žene uđu u Skupštinu, čime se potvrđuje moja teza da ima dovoljno žena koje žele da se uključe, ali da ima još više prepreka koje im postavljaju oni koji čuvaju svoja mjesta, tj. oni koji priču o kvotama doživljavaju kao prijetnju za svoje pozicije.

 

Da li osim kvota postoji još neki podsticaj za učešće žena?

 

Kvote su samo prvi korak. Drugi korak je da žene koje su izabrane na mjestima odlučivanja pokažu svojim angažovanjem da one „poboljšavaju“ kvalitet bavljenja politikom u Crnoj Gori. Od kulture ophođenja, preko konkretnih zalaganja u kojima građani i građanke prepoznaju svoj neposredni interes.

Kvote su samo metod da „mukotrpan“ put žene do mjesta na listi i mjesta u Skupštini, bude makar malo olakšan. Ovim zakonskim rješenjem koje ne dozvoljava učešće na izborima izbornoj listi koja nema 30% žena već imamo značajan napredak, jer su partije primorane, zbog sopstvenog interesa, da podstiču žene na uključivanje. Sada, kad se polako stvara „kritična masa“ žena u političkim partijama, treba mnogo raditi na njihovom osnaživanju i međusobnom umrežavanju kako unutar samih partija, tako i između različitih partija.

Nadam se da će u predstojećim izmjenama izbornog zakona biti uvažen predlog SNP-a da se propiše obaveza koja se odnosi na redoslijed na listi, kao i na zamjenu poslanika, jer bi se na taj način postigao i konačni cilj kvota, a to je odgovarajući broj žena, ne samo na listama nego i u Skupštini Crne Gore i skupštinama jedinica lokalnih samouprava.

 

Kako ocjenjujete odnos crnogorskih medija prema problematici rodne ravnopravnosti?

 Mislim da ne postoji kvalitetno razumijevanje ove problematike u medijima.

 

Koja institucija u Crnoj Gori, po Vašem mišljenju, najviše doprinosi rodnoj ravnopravnosti?

 Iako je to još uvijek daleko ispod potrebnog nivoa, ipak je to Skupština Crne Gore – u kojoj se pitanje, ali i problemi iz domena rodne ravnopravnosti čine vidljivim najširoj strukturi društva.

 

Gdje se Crna Gora nalazi u odnosu na zemlje u regionu u oblasti rodne ravnopravnosti?

 

Kada je u pitanju procenat žena u Skupštini, Crna Gora je na ubjedljivo posljednjem mjestu među svim zemljama nastalim na prostoru bivše SFRJ, sa 17.3% na početku ovog saziva a sada sa 16%.[1]

 

 



[1] Srbija – 33%, Slovenija 32%, Makedonija 28%, Hrvatska 24%, Bosna i Hercegovina 21%

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>